struka(e): povijest, opća

Anschluss [a'nšlus] (njem.: priključenje, pripojenje), naziv uobičajen nakon I. svjetskog rata za pripojenje Austrije Njemačkoj. Kada je nakon sloma Austro-Ugarske osnovana Austrija, njezin je privremeni parlament izglasovao priključenje njemačkom Reichu. Međutim, Saveznici su se (osobito Francuska i Italija) usprotivili Anschlussu, pa je zabrana Anschlussa ušla i u ugovore o miru s Njemačkom (članak 80) i s Austrijom (članak 88). U prvo su se vrijeme za Anschluss zalagali najviše socijaldemokrati, a kada je u Njemačkoj na vlast došao Hitler i kada je obnovljena kampanja za Anschluss, oni su mu se odlučno usprotivili. Protiv Anschlussa bila je i vladajuća stranka kršćanskih socijalista. Austrijski nacisti pokušali su 25. VII. 1934. izvršiti puč, osnovati nacističku vladu i proglasiti Anschluss. Tom su prilikom ranili austrijskoga kancelara E. Dollfussa (umro od posljedica atentata). Međutim, prevrat nije uspio jer je intervenirala vojska, a Italija, koja se protivila Anschlussu, nagomilala je vojnike na granici. U vrijeme talijansko-etiopskoga rata zbližuju se Italija i Njemačka, koja je pomogla Italiji da izdrži sankcije. Mussolini mijenja stav prema Anschlussu. Uz njegov pristanak Austrija 11. VII. 1936. zaključuje s Njemačkom ugovor kojim se obvezuje da će u svojoj politici voditi računa o tome kako je Austrija »država njemačkog naroda«. Unatoč tomu austrijsko-njemački odnosi nisu se popravili. U siječnju 1938. Hitler je odlučio provesti Anschluss pa je pozvao austrijskoga kancelara Kurta Schuschnigga u Berchtesgaden, gdje je od njega zatražio da pristane na Anschluss. Schuschnigg je pristao samo na to da u vladu primi austrijskog nacista Arthura Seyss-Inquarta. Na povratku u Beč Schuschnigg je pokušao izbjeći Anschluss odredivši da se o tome pitanju izjasni narod plebiscitom. Seyss-Inquart zahtijevao je od vlade da odustane od plebiscita, a Hitler je zatražio da se Seyss-Inquart imenuje kancelarom. Kada je predsjednik republike Wilhelm Miklas pod pritiskom Njemačke na to pristao, novi je kancelar 12. III. 1938. pozvao njemačku vojsku, koja je 13. III. okupirala Austriju. Istoga je dana Austrija pripojena Njemačkoj, a to je bilo potvrđeno plebiscitom u kojem je 97% glasova bilo za Anschluss.

Citiranje:

Anschluss. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/anschluss>.